Zašto je ženama razgovor važan

Iako je istina da i muškarci i žene vole da pričaju, postoje dobri razlozi iza stereotipa da su žene pričljivije.

Svrha razgovora za muškarce i žene

Da bi se osećala bolje, prosečna žena bi radije pričala o svojim problemima pola sata, nego da dobije rešenja u roku od pet minuta.

Žene u proseku pričaju više od muškaraca jer razgovor za žene nije isto što i za muškarce. Nije da muškarci ne pričaju mnogo. Oni to rade, ali samo o nekoliko stvari.

Za muškarce, razgovor je sredstvo za saopštavanje činjenica i informacija. Oni mogu da se raspričaju opisujući kako mašina radi ili kako su pronašli najbrži put da stignu na trenutno odredište. Oni mogu nastaviti i dalje dok pričaju o temi za koju su strastveni.

Za žene, razgovor je sredstvo za povezivanje i izgradnju odnosa sa drugima. One mogu da pričaju o svojim svakodnevnim problemima i razgovaraju o svojim odnosima.

Razgovor pomaže ženama da se izbore sa stresom. Da bi se osećala bolje, prosečna žena bi radije pričala o svojim problemima pola sata, nego da dobije rešenja u roku od pet minuta.

Dva muškarca koji su jedan drugom stranci se retko povezuju kada putuju avionom, autobusom ili vozom. S druge strane, dve žene koje se ne poznaju verovatno će se povezati dok putuju zajedno i mogu podeliti najintimnije detalje o sebi i međusobnim odnosima.

Zbog toga ćete naći žene koje dominiraju profesijama u kojima je potrebno izgraditi odnose sa ljudima kroz razgovor, kao što su savetovanje, podučavanje, nega i korisnička podrška.

Rečnik i višestruko praćenje

Pošto muškarci ne pričaju mnogo, smatraju da je precizno značenje reči važno. Ako pronađu reč koja im pomaže da budu sažetiji u svom govoru, oni će je upotrebiti radije nego da opisuju nešto. Oni više vole da saopšte maksimum informacija sa minimumom reči.

Rečnik nije toliko važan za žene, jer se one više oslanjaju na ton glasa i neverbalne signale dok komuniciraju. Dakle, dok muškarac će muškarac pretraživati na internetu novu reč koju je prvi put čuo u nekom filmu, žena će već tačno pogoditi značenje samo po tonu glasa i neverbalnim signalima glumaca.

Rečenice muškaraca su kratke i orijentisane na rešenje i on mora da dođe do kraja rečenice da bi preneo poentu svoje poruke. Ne može da napusti ono o čemu priča i da započne novi razgovor usred razgovora.

Žene su, međutim, stručnjaci za ovu vrstu višestrukog praćenja. One mogu da prate različite tačke u različitim vremenima u razgovoru. U jednom trenutku pričaju o novoj haljini koju su kupile, a u drugom o svađi koju su imale sa nekim prošle nedelje. I to sve u okviru istog razgovora.

Jednostavno rečeno: muškarci mogu da pričaju o jednoj stvari u isto vreme, dok žene mogu da pričaju o više stvari istovremeno. Ako su muškarci prekinuti usred onoga što govore, osećaju se frustrirano jer moraju da završe svoju rečenicu da bi izneli svoju poentu.

Ali žene će verovatno prekinuti muškarce jer mogu da obrađuju više tema u isto vreme i osećaju da je razgovor intimniji što je više dvosmernog razgovora. Muškarci takođe prekidaju, ali samo kada su takmičarski nastrojeni ili agresivni.

Problem u komunikaciji

Nedirektnost u svom govoru pomaže ženama da izgrade odnose i izbegnu agresiju ili konfrontaciju. To je verovatno razlog zašto ih često optužuju da su pasivno-agresivne. Kada je žena ljuta na svog muškarca, manje je verovatno da će se suočiti s njim jer je osposobljena da gradi i održava odnose.

Veća je verovatnoća da će koristiti indirektan govor, očekujući da njen muškarac sam shvati zašto je ljuta na njega. On, s druge strane, ne može da shvati ništa osim ako stvari ne kaže unapred i direktno.

On: Zašto si ljuta na mene?

Ona: Trebalo bi da znaš.

Ove razlike počinju rano

Istraživanja su otkrila da se deo mozga odgovoran za govor razvija brže kod devojčica nego kod dečaka. To znači da će devojčice u proseku govoriti ranije i složenije od dečaka.

Druga studija je pokazala da mlade devojke (9-15 godina) pokazuju značajno veću aktivaciju u jezičkim delovima mozga nego dečaci, dok rade jezičke zadatke.

Takođe, studije pokazuju da devojčice imaju viši nivo proteina, nazvanog Foxp2, u korteksu njihovog mozga, koji je povezan sa govorom.

 

Možda će vas zanimati emisije:

Komunikacija, ulje u motoru odnosa

Kvalitetni odnosi

(Visited 119 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *