Asertivno rešavanje konflikta

Asertivno rešavanje konflikata odnosi se na rešavanje interpersonalnih konflikata. Ono predstavlja vid odlučne komunikacije, te na asertivno rešavanje konflikata možemo gledati kao na veštinu ili tehniku uspešne komunikacije s ljudima.

Ljudi koji nisu razvili ovu veštinu, često se nađu u svađama i konfliktima. Posledice su osećanje besa, nemoćnog besa, frustriranost i, često, nevoljnost da se konflikti reše. Ljudi skloni svađama i konfliktima, često iz vida gube tuđu perspektivu. Ako je i imaju u vidu, ne znaju kako da sagovorniku daju do znanja da ga uvažavaju. Kada se drugi osete napadnuto ili neuvaženo, reagovaće kontranapadom i tako će doći do eskalacije konflikta i burnih reakcija.

Asertivno rešavanje konflikata je veština komunikacije jer nas uči kako da s nekim komuniciramo, uz poštovanje i uvažavanje njegove ličnosti. Međutim, asertivno rešavanje konflikata je i sposobnost koju razvijamo saosećajući s drugima i vodeći računa o njihovim osećanjima i stavovima. Osobe zdravog samopoštovanja, poštuju i druge. I obratno, osobe koje poštuju druge, poštuju i sebe. Asertivno rešavanje konflikata ukazuje na empatičnost, a samim tim i odsustvo nezdravog narcizma i egocentričnosti.

Ako na  asertivno rešavanje konflikata gledamo kao na sposobnost, ona će se razvijati uz prisustvo life coach-a. Međutim, asertivno rešavanje konflikata možemo opisati i kao veštinu, odnosno tehniku samopomoći. Budući da mnogi ljudi imaju probleme sa asertivnim izražavanjem, kratko ću opisati korake ove tehnike, koja se može primenjivati i uvežbavati u svakodnevnim situacijama.

Asertivno rešavanje konflikata se primenjuje u četiri jednostavna koraka. Iako je tehnika jednostavna, ne znači da je lako savladiva. Da biste njome u potpunosti ovladali, potrebno je da je uvežbavate što češće. Posebno onda kada osetite da u vama tinja bes i da je konflikt na pomolu. Da biste u konfliktnim situacijama ostali staloženi, trudite se da vežbate tehniku asertivnog rešavanja konflikata i kada ne osećate da će doći do eskalacije osećanja kod vas. Zapravo, vežbajte je svaki put kada se s nekim oko nečega ne slažete. Što je više puta ponovite, brže će postati deo vas.

U prvom koraku izložite vaše mišljenje i osećanje povodom situacije oko koje se s drugim ne slažete. Na primer: “mislim da nije fer što često kasniš, povodom toga se osećam ljuto”.

U drugom koraku opišite vaš doživljaj situacije. “Situacija je takva da te često čekam, gledam na sat, pitam se koliko ću još čekati i, zapravo, gubim vreme”

Treći korak se odnosi na uvažavanje perspektive sagovornika. “Verujem da postoji neki razlog iz kojeg često kasniš. Razmišljao sam da ti je to vrsta navike. Hoćeš li da mi kažeš o čemu je reč, voleo bih da razumem”

Četvrti korak podrazumeva predlaganje ili traženje kompromisa. “Pošto sada bolje razumem tvoju perspektivu, a nadam se da sam ti pojasnio i svoju, možemo li da nađemo neki kompromis? Ja ne želim da čekam i da se osećam ljuto. Misliš li da možeš da se potrudiš da budeš tačan? Ako smatraš da ne možeš, molim te, iznesi svoj predlog, pa ćemo napraviti kompromis oko budućeg viđanja”.

Iako je prikazan jedan svakidašnji, čak banalan primer, asertivno rešavanje konflikata korišćenjem ovih smernica funkcioniše i u slučaju mnogo ozbiljnijih neslaganja. Čim osobi date do znanja da je uzimate u obzir i da želite da saslušate njene predloge, većina “spusti loptu” i do konflikta ne dođe. Ipak, moguća su dva ishoda. Prvi i češći je postizanje bolje komunikacije s većinom ljudi i izbegavanje nepotrebnih svađa. Drugi ishod je neuspeh u sporazumevanju. Postoje ljudi koji su svađalački tipovi i koji ne umeju da podnesu različitosti i neslaganja. Taj tip ljudi neće reagovati pozitivno na asertivnost, niti na bilo kakav pokušaj rešenja konflikta. Ljudi koji su skloni da često reaguju besno i impulsivno, istrajavaće u pokušajima da otpočnu svađu. To, međutim, ne predstavlja ograničenje ove tehnike, već ograničenje takvih ljudi. Srećom, većina reaguje veoma pozitivno na tuđu asertivnost, jer većina ne voli svađe i konflikte. Asertivno rešavanje konflikata je tehnika koja dovodi do boljih međuljudskih odnosa i povećava zadovoljstvo, kako vaše, tako i vaših sagovornika.

Izvor: pozitivnapsihologija.rs

(Visited 5.786 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *