Kako biti dobar menadžer

Autor: Ksenija Rukavina

U današnjem kompleksnom poslovnom svijetu dobro poslovno vođenje temeljna je komponenta uspješnog biznisa. Iako se i teorija i praksa već 60-ak godina bave objašnjenjem poslovnog vođenja, jedina definicija u kojoj su svi eksperti suglasni govori da je poslovno vođenje kompleksni fenomen koji uključuje primjenu neke vrste utjecaja i moći u organizaciji na splet različitih ljudi, procesa i situacija. Nitko se dosad nije rodio s karakteristikama dobrog vođe, ali određene su mu osobine i te kako urođene. Sve ostale karakteristike se stvaraju kroz iskustvo i rad na sebi edukacijom, treninzima i usavršavanjem. Biti dobar menadžer nije isto što i biti dobar vođa. Menadžer izvršava ciljeve, vođa ih stvara. Menadžer potpaljuje vatru ispod nogu zaposlenika, vođa je potpaljuje u njihovim srcima, da budemo slikoviti. Vjerovatno najjednostavnija definicija pojma menadžer jest ona “da je riječ o osobi koja izvršava zadatke kroz usmjeravanje drugih ljudi na obavljanje poslova”. Ova definicija naglašava činjenicu da menadžeri, u svojoj osnovi, upravljaju ljudima i da se pod pojmom ‘menadžment’ podrazumijeva poticanje drugih ljudi na izvršavanje zadataka i obveza. Menadžer je osoba koja upravlja timom, s krajnjim ciljem izvršavanja određenog zadatka. Da bi timovi uspješno izvršili postavljene ciljeve, menadžeri se trebaju fokusirati na određivanje zadatka, efikasnost tima, te njegova postignuća. Drugim riječima, dobar menadžer treba si postaviti sljedeća pitanja: “Što će se dogoditi?”, “Što se događa?”, i “Što se dogodilo?”. Stoga, dobrog se menadžera može opisati kao osobu koja aktivno sudjeluje u oblikovanju stvari i događaja, a koja ne djeluje retroaktivno na događaje oko sebe. U osnovnoj podjeli uspješni menadžeri imaju četiri glavne karakteristike. Prvo, razvoj njihovih ljudi čini im veliko zadovoljstvo i ponos. Drugo, u osnovi su vedri optimisti jer netko mora podizati moral kad se pojave teškoće. Treće, ne obećavaju više od onog što mogu ispuniti. I četvrto, kad prelaze na novi posao uvijek ostavljaju situaciju nešto bolju nego što je bila kad su dolazili. Osim ovih karakteristika, dobar menadžer mora ispunjavati i određene zadatke da bi se istaknuo kao uspješan poslovni čovjek.

Preuzimaju krivnju
Kad se pojavi “velika faca” iz glavnog ureda i izrazi nezadovoljstvo, dobar menadžer odmah prihvaća punu odgovornost i krivnju. U svakodnevnom radu najbolji menadžeri stalno su svjesni da su odabrali i trebali razviti svoje ljude. Pogreške koje čine članovi tima u stvarnom su smislu njihova odgovornost. Pohvala je vjerojatno jedan od najmanje korištenih alata menadžmenta. Dobri se menadžeri stalno trude otkriti kada njihovi ljudi naprave nešto dobro i da im na tome čestitaju. A kad pohvala stigne izvana, brzo nastoje ne samo to javno objaviti, nego i jasno reći tko ju je zaslužio. Menadžeri koji redovito daju pohvale u mnogo su boljoj poziciji u trenutku kad trebaju kritizirati ili sankcionirati loš rad. Ako samo komentirate kad ste nezadovoljni učinkom, vrlo se često vaše riječi mogu protumačiti kao direktan izraz osobne netrpeljivosti. Dobri menadžeri stvaraju dobru atmosferu u tvrtki gdje rade, posebice među zaposlenicima. Vrlo je malo ljudi zadovoljno idejom da će za 10 godina raditi isto što rade i sad. Dobri menadžeri predviđaju nezadovoljstvo ljudi i reagiraju sukladno tome. Dobri se menadžeri mnogo kreću među nadređenima, klijentima, kupcima, kao i među podređenim radnicima. Većina menadžera uvažava kako je od krucijalne važnosti prepoznati tijek misli svog tima, ali i ostatka svijeta. Dobri menadžeri sude prema zaslugama, a to je teže nego što se čini. Gotovo je nemoguće razdvojiti svoje osjećaje prema nekome, sviđala vam se ta osoba ili ne, od načina na koji vidite njegova djela. No sumnje na diskriminaciju ili favoriziranje pojedinaca kobne su za uspješan rad ikojeg tima pa dobar menadžer prihvaća to kao jedan aspekt igre na kojem treba raditi. Slabi menadžeri osjećaju se ugroženima zbog snage drugih ljudi. Oni također uživaju u otkrivanju slabosti i smatraju ih nečim što treba iskoristiti, a ne ispraviti. Dobri menadžeri ne razmišljaju na tako destruktivan način. Oni vide snagu, i u sebi i u drugim ljudima, kao nešto na čemu se može graditi. Slabosti pak prepoznaju kao nešto što se može prevladati i ako je moguće, eliminirati. Dobri menadžeri omogućuju da se stvari dogode. Staromodni pristup menadžmentu bio je nešto poput staromodnog pristupa odgoju: “Pogledaj što djeca rade i reci im da prestanu odmah!”

Stvaraju klimu
Dobri menadžeri vjeruju da njihovi ljudi rade u svom interesu i čine sve što mogu da stvore klimu u kojoj se ljudi osjećaju slobodnima da se izraze. Menadžeri uče nove vještine i usvajaju nova korisna znanja iz vanjskog svijeta, te ih odmah prenose dalje kako bi bili sigurni da ako ih slučajno pregazi autobus, njihov tim ipak ima nove informacije. Nitko u organizaciji ne bi trebao raditi posao koji može jednako tako dobro obaviti netko tko je manje plaćen. Stoga su dobri menadžeri stalno u potrazi za aktivnostima na višoj razini kojima bi posvetili svoje vrijeme, stalno prosljeđujući dalje zadatke koje su već sami svladali. I Jack Welch, najmlađi predsjednik Uprave General Electrica, koji ovih dana boravi u Zagrebu, vrijednost dionice kompanije povećao je tri tisuće posto, čovjek koji je proveo 500 akvizicija i suvereno nosi titulu gurua menadžementa misli kako je “najbolja stvar koju menadžer može napraviti u svojoj karijeri zaposliti prave ljude, jer su oni jedina vrijednost kompanije”. Kako kaže Welch, prva važna osobina dobrog vođe je pozitivna energija, sposobnost da ide dalje i dalje, sa zdravim zanosom i optimističnim stavom i kroz dobra, ali i kroz loša vremena. “On aktivira ostale, oslobađa njihovu pozitivnu energiju. Te dvije osobine su zapravo i crte osobnosti čovjeka koji je ili nije dobar lider. Osim toga, uspješan vođa oslobađa pozitivnu energiju u ljudima oko sebe, ali i u teškim situacijama procjenjuje svoju poziciju te poziciju tvrtke kojoj je na čelu. Zna donijeti tešku, ali pravu i pravednu odluku jasno izgovarajući da ili ne, nikad i možda”, tvrdi guru menadžmenta. Četvrta osobina je talent za izvršavanje zadataka, koji moraju odisati jednostavnošću, ali s druge strane moraju biti izvedeni do kraja. Peto je i posljednje obilježje, prema Welchu – strast. “Dobar se vođa znoji, on vjeruje”, slikovit je Amerikanac za čije su predavanje mnogi u Zagrebu izdvojili i do 9000 kuna. O “dobrim šefovima” Welch kaže kako je njihov osnovni grijeh “ljubeznost” i “popustljivost”. To su osobine koje su, jednostavno, nedopustive. “Šefovi trebaju biti strogi i odlučni, postavljati jasne i izazovne ciljeve, te definirati očekivanja na razini kvalitete rada. Oni održavaju česte i rigozorne revizije rada, te sukladno tome nagrađuju ili kažnjavaju radnu izvedbu”, dodaje Welch te zaključuje kako slabi radnici žele takvog nadređenog smijeniti, a pravi bi šef takve osobe istodobno prepoznao i uručio im otkaz.

Izvor: Poslovni dnevnik

 

(Visited 11.943 times, 1 visits today)

Leave A Comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *