4 znaka da vam je potreban informacijiski detoks i kako to učiniti

Čak i u najboljim vremenima lako je biti preopterećen informacijama. Međutim, iako čujemo mnogo o simptomima preopterećenja informacijama, ne čujemo često kako da se detoksiramo od toga. Za vreme koronavirusa, prepoznavanje kada će nam zatrebati informacijski detoks još je važnije.

Informacijsko preopterećenje odnosi se na prekomernu stimulaciju mozga koja se dešava izlaganjem prevelikim količinama nebitnih informacija.

U ovom tekstu ćemo razmotriti 4 znaka da li vam možda treba informacijski detoks i kako to učiniti.

Šta je preopterećenje informacijama?

Koliko god da je mozak moćan, previše informacija može ga preplaviti i čak smanjiti količinu znanja.

Preopterećenje informacijama može umanjiti našu sposobnost da obrađujemo informacije i umanjuje kvalitet našeg donošenja odluka. Može da utiče i na naše fizičko i mentalno dobrostanje. Na primer, može dovesti do:

– povišenog krvnog pritiska

– depresije i slabog raspoloženja

– nedostatka energije

– nesanice i umora

– smanjenja kognitivne moći i performanse

– smanjenja produktivnosti

4 znaka da vam je potreban informacijski detoks

Kao što vidite, preopterećenje informacijama može biti štetno za naše zdravlje. U vreme koronavirusa, to se povećava zbog prirode informacija koje se šire u svim oblastima društva. Da bismo vam pomogli da prevaziđete ovo, izdvojili smo 4 načina da primetite da li vam treba informacijski detoks i kako to postići.

1. Osećate povišeno stanje anksioznosti

Koliko god da je primamljivo da budete stalno obavešteni o najnovijim informacijama o koronavirusu, to može biti štetno za naše mentalno zdravlje. Štaviše, trošenje previše vremena na društvene medije može i u najboljim vremenima da bude toksično i loše za vaše zdravlje. Čak i proverene vesti mogu biti štetne u vreme krize zbog prirode sadržaja o kom izveštavaju.

Kada se osećamo anksiozno, čak i male stvari nas mogu preopteretiti. Upravo zato ako želimo da zaštitimo mentalno dobrostanje važno je preuzeti kontrolu nad našim interakcijama sa novim medijima.

Kako detoksirati:

Ako prepoznate kod sebe pojačan osećaj anksioznosti, uzmite u obzir koliko dugo vremena provodite na platformama društvenih medija ili vestima. Da li vam izgleda da je dužina vremena koje provodite na ovim platformama povezana sa uticajem na vaše raspoloženje?

Ako smatrate da je tako, dobar način za upravljanje je postavljanje dnevnih ograničenja. Ovo se može kontrolisati samo snagom volje ili primenom aplikacija koje se mogu koristiti za blokiranje veb lokacija na različite načine.

2. Društveni mediji mogu biti izolojući

Brojna istraživanja potvrđuju vezu između upotrebe društvenih medija i izolacije. Iako koronavirus i socijalna distanciranost od nas zahtevaju da više komuniciramo digitalnim putem, to ne mora nužno da znači da su društveni mediji najbolji način da to učinite. Obično veb stranice poput Facebook-a i Tvitter-a prikazuju idealizovane verzije stvarnosti, koje mogu podstaći strah od propuštanja događaja (FOMO), toliko lošeg za naše mentalno zdravlje.

Kako detoksirati:

Još jednom, ključni način da se to reši je detoks. Aplikacije za blokiranje distrakcije mogu biti odličan način da se ovo ponovo uradi. U svakom slučaju, fokusiranje na smanjenje vremena koje trošimo na društvene medije može biti efikasno.

Ipak, ako je jedan od razloga zbog kojeg svakodnevno pratimo društvene medije osećaj povezanosti sa drugima, takođe možemo pokušati da primenimo nove kanale komunikacije. Ovo bi moglo uključivati više razgovora putem Skype-a, Zoom-a ili Jitsi-ja. Ili bi to moglo biti igranje igara na mreži (online) sa prijateljima. Eventualno, možete poslati omiljenu poemu ili citat ljudima do kojih vam je stalo.

3. Ne znate u šta da verujete

U vreme koronavirusa, to se očigledno još više događa, dok se glasine kao požar šire putem interneta. Ako niste spremni za informacijski detoks, onda to možete rešiti tako što ćete proveriti izvor, upoređujući sa onim što kažu poznate organizacije kao što je SZO.

Kako detoksirati:

Takođe je dobra ideja da se zastane i razmisli pre nego što postavite zabrinjavajući sadržaj. Na taj način štitimo dobrostanje drugih koji možda nisu čuli za informacijski detoks.

Da biste se detoksirali od nepouzdanih informacija, trebali biste izbegavati platforme društvenih medija poput Facebook-a i Tvitter-a. Ako osetite želju da saznate informacije, možete otići direktno do izvora kojem verujete. Na taj način ćete kontrolisati ono što čitate mnogo više od puštanja algoritama da odlučuju o onome što gledate.

4. Borimo se da budemo prisutni u trenutku

Bilo da je u pitanju vreme pre izolacije zbog koronavirusa ili posle, ljudi su već dugo „zarobljeni“ u svojim telefonima. Zapravo, čest znak da trpimo zbog preopterećenosti informacijama je prisilna potreba da proverimo e-poštu, aplikacije i društvene medije. Kada to činimo, potreban nam je detoks.

Kad smo kod telefona, zbog njega je teško biti u potpunosti svestan našeg okruženja. Možemo postati odvojeni od stvarnosti oko nas. Ovo može umanjiti raspon pažnje i našu sposobnost fokusiranja i negativno uticati na naše dobrostanje.

Kako detoksirati:

Da bismo se nosili s tim, možemo sprečiti pristup našim telefonima. To možemo učiniti fizičkim udaljavanjem od telefona, ostavljajući ga izvan sobe u kojoj se nalazimo. Takođe možemo da koristimo aplikacije ili snagu volje. Međutim, možemo biti još proaktivniji kada prepoznamo ovaj znak da se trebamo detoksirati od informacija. Možete naučiti da se fokusirate na sadašnjost vežbom dubokog razmišljanja i opuštanja. Ovo se takođe može koristiti kao sredstvo za olakšanje anksioznosti.

Informacijski detoks može biti koristan u bilo kojem trenutku

Čak i u normalnim vremenima lako je biti preopterećen informacijama i imati potrebu za detoksom. S obzirom na to da nas koronavirus forsira da provodimo više vremena u zatvorenom, moramo biti još oprezniji prema ovoj tendenciji. Budite oprezni zbog gore navedenih znakova i isprobajte što više tehnika informacijskog detoksa.

Izvor: learning-mind.com

(Visited 1.701 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *