5 načina da mozak svog deteta „opremite“ za sreću

Kao roditelji, koliko god nas to bolelo da kažemo, mi nećemo uvek biti tu za našu decu. Ne možete stalno pratiti svog srednjoškolca po hodnicima da biste ga odbranili od siledžija. Ne možete naterati košarkaškog trenera da doda ime vašeg deteta na listu tima nakon lošeg probnog treninga. I ne možete uvek biti tu da utešite svoje dete na fakultetu kada ne prođe dobro na ispitu. Međutim, postoji nešto što možete da učinite da biste svoju decu pripremili za neočekivane i nepovoljne trenutke u njihovom životu:

Možete „opremiti“ mozak vaše dece za sreću i snagu. Možete im obezbediti oruđa koja su im potrebna da prevaziđu gubitke, da se oporave od razočaranja i da emocionalno budu dovoljno snažni da se suoče sa svim izazovima koji ih čekaju. Počevši od malih nogu, možete učiniti sledećih 5 jednostavnih stvari kako biste podigli decu sa snažnim veštinama emocionalne inteligencije i duboko ukorenjenim temeljnim vrednostima. Zauzvrat, njihov mozak će biti pripremljen za sreću.

1.Naučite ih da označavaju svoje emocije

Sve je više dokaza da je teško identifikovati i označiti raznolikost emocija koje doživljavamo u bilo kom trenutku. Zapravo, u jednoj anketi, 60 procenata ispitanih studenata reklo je da se emocionalno nisu osećali spremnim da se nose sa negativnim osećanjima kao što su anksioznost i razočaranje. Možda ćete čuti da vam dete kaže da ga „boli stomak“ kada je anksiozno. Ili ako ga pitate kako mu je prošao dan, možda će odgovoriti sa „dobro“ ili „u redu“. Podstaknite ih da zaista izraze kako se osećaju. Često postavljajte pitanja poput:

  • Kako si se osećao kada se to dogodilo?
  • Kada se to dogodilo, da li si se osećao uzbuđeno ili tužno?
  • Da li misliš da te boli stomak zato što si nervozan zbog nečega?

Možete im dati sopstveni primer za to ponašanje tako što ćete često govoriti o svojim osećanjima. Ako ih naučite da govore o svojim emocijama pomoći ćete im da pripreme svoj mozak da razumeju svoje signale i da priznaju svoja osećanja.

2.Vežbajte i podstičite zahvalnost kod dece kako bi bila srećnija

Naučiti decu da budu zahvalna je važan faktor za njihovu buduću sreću. Zapravo, mnoga istraživanja povezuju zahvalnost sa poboljšanim fizičkim zdravljem, boljim snom, jačim samopoštovanjem i sveukupno srećnijim odraslim osobama. Čak su i neurolozi dokazali da se mozak preprogramira kada se praktikuje zahvalnost. Možete naučiti svoje dete zahvalnosti podsticanjem dobrih manira i čestim postavljanjem pitanja o koja mogu da razmišljaju, poput:

  • Pričaj mi o situacijama kada je neko bio ljubazan prema tebi.
  • Šta je to što najviše voliš u vezi sa životom u ovoj kući?
  • Šta te raduje?
  • Pirčaj mi o tome kada ti je neko dao nešto što si voleo.
  • Opiši mi situaciju kada si bio tužan, a neko te je oraspoložio.

3. Razgovarajte o pozitivnim koracima

Iskoristite male neuspehe, gubitke ili razočaranja kao prilike za učenje. Bilo da se radi o školi, sportskom događaju ili čak društvenoj igri, podržite ih kroz gubitak i pomozite im da razumeju da je svet ta sastavni deo života. Naučite svoju decu da gube elegantno, da čestitaju protivnicima i da se trude. Kada stvari ne idu kako je planirano, razgovarajte o tome šta bi mogli da učine u budućnosti da se drugačije pripreme ili da vežbaju više. Takođe možete razgovarati o pozitivnim rešenjima za hipotetičke probleme. Na primer, ponekad ću pitati svoju decu stvari poput:

  • Ako biste videli decu na odmoru kako se smeju jednom drugom, šta biste uradili?
  • Ako biste prošli loše na testu, šta biste uradili sledeći put da biste se bolje pripremili?
  • Ako bi neko ispustio knjige u hodniku u školi, a videli biste da ćete zakasniti na čas ako mu pomognete da pokupi stvari, šta biste uradili?

4. Dajte im prostora da prave greške i da ih ispravljaju

Oduprite se primamljivom iskušenju da brzo odreagujete i sprečite svoje dete da napravi grešku. Dozvolite mu da pogreši i da se pouči iz greške. Kada preterano bdimo nad decom i zaštitimo ih i od najmanje pretnje, ne pripremamo ih za svet koji ih čeka. Dozvolite im da padnu i ogrebu koleno. Dopustite im da reše svađu sa svojim drugarom ili bratom i sestrom. Pružite svojoj deci priliku da nauče kako da rešavaju probleme. Na kraju krajeva, ukoliko vam se obrate za pomoć, nemojte im samo rešiti problem. Razgovarajte o tri moguća rešenja njihovog problema i o tome šta misle koji bi bio najbolji korak.

5.Naučite ih odgovornosti

Pripremite svoje dete za buduće odgovornosti tako što ćete mu davati zadatke koje treba da obavi. Istraživanja sugerišu da deca koja obavljaju kućne poslove imaju veće samopouzdanje, više su odgovorna i bolje opremljena da se nose sa frustracijama. Osim toga, ove veštine mogu dovesti do boljeg uspeha u školi, na poslu, pa čak i u odnosima. Takođe, naučite svoju decu da preuzmu odgovornost za svoje postupke. Ako vaše dete napravi loš izbor, možete razgovarati s njim o tome kako da to popravi. Zapamtite, naučite ih da nikada ne igraju na „kartu žrtve“. Ne pravite komentare koji odvraćaju krivicu, poput: „Sigurno si varao zato što ti nastavnik nije dobro objasnio lekciju“ ili „Verovatno nisi ušao u košarkaški tim jer trener nije obraćao pažnju.“ Umesto toga, usredsredite se na prihvatanje ishoda i najbolje korake za budućnost.

Izvor: simply rooted family

Možda će vas zanimtai sledeće emisije:

Emotion zdravlje i dobrobit

Kako ljubav utiče na našu decu

(Visited 60 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *