Otkrili su da je razumevanje tinejdžerskog mozga fascinantna tema, a istraživanja su pokazala da se mozak tinejdžera zaista razlikuje od mozga odraslih. Ovde ćemo podeliti šest činjenica o tinejdžerskom mozgu koje bi svaki roditelj trebalo da zna.
- Tinejdžerski mozak NIJE potpuno razvijen
Verovatno ste ovo već čuli, ali vredi ponoviti – jedna od najvažnijih stvari koju roditelji treba da znaju jeste da tinejdžerski mozak nije u potpunosti razvijen.
Prema rečima dr Fransis Džensen, neurologa i autorke knjige „Tinejdžerski mozak: Vodič jednog neuroznanstvenika za preživljavanje adolescenata i mladih odraslih“, „Ljudski mozak se u potpunosti razvija tek sredinom dvadesetih godina.“
Prefrontalni korteks vašeg tinejdžera prolazi kroz kontinuirani razvoj tokom tinejdžerskih i ranih adolescentskih godina. Prefrontalni korteks je deo mozga koji je najviše odgovoran za donošenje odluka, kontrolu impulsa i planiranje. Takođe, to je jedan od poslednjih delova mozga koji sazreva.
Ova nerazvijenost objašnjava zašto tinejdžeri često imaju problema sa donošenjem racionalnih odluka i kontrolom svojih impulsa.
Kao roditelji, važno je da budemo strpljivi i puni razumevanja, svesni da je njihovo ponašanje prirodan deo razvoja mozga.
- Tinejdžerski mozak je „programiran“ za rizično ponašanje
Tinejdžeri su poznati po tome što preuzimaju rizike, što može izazvati veliku anksioznost kod roditelja.
Ali postoji valjan razlog za to.
Dr Dejvid Dobs, naučni novinar i autor knjige „Nauka o adolescentskom preuzimanju rizika“, objašnjava da je „nagradni mehanizam u mozgu adolescenata podešen tako da reaguje snažnije na trenutne nagrade nego na dugoročne posledice.“ To znači da su tinejdžeri skloni da se upuste u rizična ponašanja koja im donose trenutno emocionalno zadovoljenje, bez razmišljanja o posledicama.
Naravno, na takvo ponašanje utiču i kultura, okruženje, kao i lične osobine.
Ponekad jednostavno znate da će vaš tinejdžer učiniti nešto što baš i nije poželjno, a često niste ni prisutni da to sprečite. Jedino što možemo jeste da im damo mudre savete i objasnimo posledice njihovih postupaka.
Kao roditelji, moramo da razgovaramo sa tinejdžerima o posledicama rizičnih ponašanja i odluka koje donose.
- San je od suštinskog značaja za tinejdžerski mozak
Oduvek sam se pitala zašto moj tinejdžer toliko spava – skoro kao kada je bio beba! Nikad nisam imala srca da ga budim ranije nego što mora, posebno vikendom i tokom raspusta. S druge strane, kada škola traje, retko kada uspeva da dobije dovoljno sna zbog rasporeda i rokova koje mora da poštuje.
Osim toga, znam i da pre spavanja skroluje po društvenim mrežama, što nimalo ne pomaže da lakše zaspi – i on i ja to dobro znamo.
Budimo iskreni – svi znamo koliko je san važan za funkcionisanje, a to posebno važi za tinejdžere. Dovoljno kvalitetnog sna neophodno je kako bismo funkcionisali fizički, ali i mentalno.
Dobar san pomaže mozgu da se fokusira, poboljšava pamćenje i podstiče analitičko razmišljanje i kreativnost. S druge strane, manjak sna može doprineti razdražljivosti, nedostatku koncentracije u školi i kod kuće, kao i sklonosti ka nezdravoj hrani.
Prema rečima dr Meri Karskadon, profesorke psihijatrije i ponašanja na Univerzitetu Braun, „San je ključan za sazrevanje tinejdžerskog mozga.“ Tinejdžeri koji ne spavaju dovoljno mogu imati problema sa donošenjem odluka, emocionalnom regulacijom i kontrolom impulsa.
Podržavanje zdravih obrazaca spavanja kod vašeg tinejdžera je jedna od najvažnijih stvari koje možete da učinite kao roditelj.
- Socijalne interakcije su važne za razvoj tinejdžerskog mozga
Ljudi su po prirodi društvena bića. Učimo kroz međusobne odnose – i dobre i loše. Socijalne interakcije su važne za sve, ali su posebno važne za tinejdžere.
Prema rečima dr Džensen, autorke knjige „Tinejdžerski mozak“, „Tinejdžerski mozak čezne za socijalnom interakcijom.“ To znači da su tinejdžeri često spremni da preuzmu rizike kako bi se uklopili u društvo. Međutim, pozitivne interakcije sa vršnjacima takođe mogu imati veoma dobar uticaj na razvoj njihovog mozga.
Njihov emocionalni i socijalni razvoj dostiže vrhunac tokom tinejdžerskih godina. Empatija, komunikacija, saradnja i rešavanje sukoba su veštine koje se uče i vežbaju kroz odnose sa drugima. Kroz prijateljstva i odnose sa vršnjacima i odraslima, tinejdžeri razvijaju osećaj identiteta, samopoštovanja i bolje razumevanje svojih i tuđih emocija.
Takođe, u ovom osetljivom periodu, tinejdžeri su veoma osetljivi na situacije koje ih mogu osramotiti. Zato se neki od njih stide da govore pred većim grupama ljudi jer im je teško da ignorišu ono što misle da drugi misle o njima.
- Stres može negativno uticati na tinejdžerski mozak
Stres je sastavni deo života – ne možemo ga izbeći. Međutim, uzrast i iskustvo se menjaju kako ga doživljavamo i kako se sa njim nosimo.
Kako deca odrastaju i ulaze u adolescenciju, izvori stresa se umnožavaju. Mogu se brinuti zbog škole, vršnjačkog nasilja, gubitka voljene osobe, nerealnih očekivanja, problema sa samopouzdanjem, porodicom i društvenim odnosima. Sve to predstavlja veliki izvor stresa, a treba imati na umu da tek uče kako da se nose s tim.
Zbog toga što se mozak adolescenata još uvek razvija, naučnici se slažu da stres u ovom periodu može izazvati ozbiljne promene u funkcionisanju mozga.
Važno je da roditelji znaju da stres može negativno uticati na tinejdžerski mozak. Dr Džensen ističe: „Hronični stres može negativno uticati na mozak tinejdžera – na donošenje odluka, pamćenje i emocionalnu regulaciju.“
Tinejdžerski stres nije nužno mentalni poremećaj, ali može da dovede do problema sa mentalnim zdravljem. Mlade osobe koje su izložene hroničnom stresu imaju veći rizik od razvoja depresije i anksioznosti.
Ali pošto svi moramo naučiti da se nosimo sa stresom, razvijanje zdravih strategija suočavanja može pomoći tinejdžerima da uspeju u životu – umesto da pribegavaju negativnim obrascima poput negativnog samopouzdanja ili čak zloupotrebe supstanci.
Kao roditelji, naša je dužnost da pomognemo svojoj deci da nauče kako da se nose sa stresom na zdrav način – i najbolji način da to postignemo jeste da im budemo dobar primer svojim ponašanjem.
- Pozitivni odnosi mogu imati ogroman uticaj na razvoj tinejdžera
Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno da roditelji imaju stabilan odnos sa svojim tinejdžerima.
Bez obzira na to šta naši tinejdžeri govore ili kako se ponašaju prema nama, njima je potreban podržavajući i pun ljubavi odnos sa roditeljima – ne samo da bi preživeli tinejdžerske godine, već da bi u njima napredovali. Jak i stabilan odnos može pomoći tinejdžeru da izgradi otpornost, razvije zdrave mehanizme suočavanja sa izazovima i donosi dobre odluke.
Tinejdžer će se zasigurno osećati sigurnije u sebe i svoje sposobnosti ako ima snažan i podržavajući odnos sa roditeljima. Kao roditelji, možemo se potruditi da provodimo kvalitetno vreme sa svojim tinejdžerima i stvorimo prilike za pozitivna zajednička iskustva. Možemo biti dobri slušaoci i pružiti emocionalnu podršku kada naš tinejdžer prolazi kroz težak period. Možemo im pokazati da im verujemo i da verujemo u njih.
Taj dodatni trud koji uložimo u odnos sa svojim tinejdžerom pomoći će im da prođu kroz izazovne godine adolescencije i poslužiće kao čvrst temelj za njihovu budućnost.
Zaključak
Razumevanje tinejdžerskog mozga ključno je za roditelje koji žele da pruže pravu podršku svom detetu dok prolazi kroz ovaj važan period života. Znajući ovih šest činjenica, roditelji mogu pomoći tinejdžerima da donose bolje odluke, upravljaju stresom i napreduju tokom svojih formativnih godina.
Takođe je važno zapamtiti da je svaki tinejdžer jedinstven i da otvorena komunikacija, kao i negujuće okruženje, mogu u velikoj meri doprineti njihovom zdravom razvoju.
Možda će vas zanimati sledeće emisije: