Da li ja to mogu?

Da li ja to mogu? To je pitanje koje ljudi često sami sebi postavljaju u životu kada se nađu u novim, neizvesnim, nejasnim situacijama koje zahtevaju neke promene, akciju ili donošenje važnih odluka. Često sebe pitamo da li možemo nešto što u stvari već znamo da možemo. Kada se pitam da li ja to mogu, da li to znači da apriori sumnjam u vlastite sposobnosti? Da li su spobnosti ono što nedostaje ljudima da se pokrenu sa mrtve tačke? U većini situacija nedostatak sposobnosti nije problem.

Šta je glavni faktor uspeha ili neuspeha?

U pitanju je motivacija, tačnije manjak motivacije. Motivacija je podjednako bitna kao i sposobnosti. Bez motivacije nije moguće ostvariti nijedan cilj bez obzira što osoba raspolaže potrebnim sposobnostima i kompetencijama. Motivacija se može značajno menjati za razliku od sposbnosti koje su prilično fiksirane.

Imajući to u vidu, pravo pitanje koje treba da uputite sebi nije da li ja to mogu, već da li ja to zaista želim? Ili, da li ja to dovoljno želim? Ako ne, zašto ne? Kada osoba nešto zaista želi ona / on to i može da ostvari. Ono što se dovoljno jako želi gotovo uvek se i ostvari. Na ovaj ili onaj način, pre ili kasnije, ali se ostvari.

Kada nastaje problem?

Problemi nastaju kada osoba ne želi nešto dovoljno a u isto vreme sebe svesno obmanjuje (ubeđuje) da želi. To je čest slučaj, zar ne? Osoba ne želi sebi da prizna da zapravo postoje neki razlozi zbog kojih nije baš dovoljno zagrejana za dati cilj. S jedne strane cilj je privlačan a sa druge strane i nije. Drugi slučaj je da je cilj privlačan ali postoje izvesne prepreke sa kojima osoba ne želi da se suoči.

Kako osoba procenjuje kolika je njena motivacija za postizanje nekog cilja? Motivacija za postizanje nekog cilja jednaka je odnosu između privlačnosti cilja (dobiti koju osoba očekuje da će dobiti kada ostvari taj cilj) i procenjene količine napora koje osoba treba da uloži da bi ostvarila taj cilj.

Problem sa motivacijom nastaje kada:

1. osoba cilj percipira kao nedovoljno privlačan
2. kada osoba percipira da mora uložiti više napora za dostizanje cilja

3. nego što je osoba spremna u datom momentu
4. kada je dobit od cilja kratkoročna
5. kada ostvarenje cilja pretstavlja kompenzaciju za neki problem
6. kada ostvarenje cilja stvara neke nove probleme
7. kada osoba ima strah od nesupeha
8. kada osoba nije spremna da preuzme odgovornost za posledice koje mogu nastati ostvarenjem cilja

Procene mogu biti realistične ili manje realistične. Neki ljudi su skloni da veruju da ciljevi treba da se ostvaruju bez mnogo uloženog napora. Neki ljudi nisu realistični u proceni koliko im je cilj privlačan jer su skolni da favorizuju ono što je privlačno a negiraju i minimiziraju ono što nije privlačno. Nerealistične procene često dovode do pada motivacije kada je osoba prinuđena da se suoči sa realnošću.

Cilj ne treba da bude rešenje za problem

Ako problem postoji prvo treba rešiti problem a onda postaviti neki cilj. Ako osoba ima strah od neuspeha prvo treba da se suoči sa njim pre nego što krene u ostvarenje cilja. Ako osoba ne ostvari clij treba da traži razloge neostvarenja cilja u onome što je činila a ne u vlastitioj ličnosti. Da li je neuspeh uvek neuspeh? Ili on govori nešto o tome šta činimo i kako procenjujemo okolnosti?

Kako da se motivišete da biste ostvarili neki cilj?

Prvo, budite surovo iskreni prema sebi. To je pravilo broj jedan.

Postavite sebi sledeća pitanja:

Da li ja to (cilj) zaista želim? – Ponekad ljudi sebe ubeđuju da nešto žele a kada to dobiju shvate do to nije ono što im zaista treba. To je često slučaj kada osoba želi nešto kako bi kompenzovala neki problem ili nedostatak.
Šta očekujem da ću dobiti kada ostvarim cilj?
Koje želje ću zadovoljiti kada ostvari cilj? – Kako ću se osećati kada dobijem to što hoću?
Koji resursi su mi potrebni da bih ostvario taj cilj? – Šta treba da naučim, uradim, promenim kod sebe da bih ostvario taj cilj?
Koliko treba da se potrudim da bih ostvario taj cilj?
Da li sam spreman da istrajem u ulaganju truda da bih došao do kraja?
Koje prepreke se mogu javiti na putu ostvarenja cilja?
Kakav je odnos između dobiti i štete? Odnosno kakav je odnos između dobiti i truda koji treba da uložim? Ako je taj odnos pozitivan to znači da sam motivisan.

U svom radu sa klijentima primenjujem veoma moderne i uspešne tehnike za postavljanje i ostvarivanje ciljeva. Tehnike se baziraju na otklanjanju sumnje u nesupeh. Kada primenimo ove tehnike osoba više ne veruje da je neuspeh moguć. Kada je osoba apsolutno uverena da je uspeh moguć, prelazimo na izradu liste akcije koje osoba treba da uradi kako bi ostvarila željeni cilj. Kombinacija uverenosti u uspeh i akcije koje klijent preduzima zajedno, uvek daju željene rezultate.

Izvor: vaspsiholog.com

(Visited 14.035 times, 1 visits today)

Ostavi komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *